Prekogranična zdravstvena skrb

Discover PlayDecide. Download games, prepare, play. GET STARTED

Play the game

Download, prepare, discuss & collect results.

Jedna je od najvećih briga pacijenata traženje liječenja na najbrži, najučinkovitiji i najsigurniji mogući način.

Author / translator

Jedna je od najvećih briga pacijenata traženje liječenja na najbrži, najučinkovitiji i najsigurniji mogući način. Da bi to postigli, mnogi europski građani moraju potražiti zdravstvenu skrb izvan svoje države u drugim državama članicama iz slijedećih razloga: radi toga što je zdravstvena skrb u njima bolja, zbog toga što žive u pograničnim područjima gdje je najbliža odgovarajuća ustanova smještena u drugoj državi, pa čak i zato što se liječenje koje im je potrebno ne pruža u njihovoj zemlji zbog nedostatka stručnih znanja (što je česta pojava u slučajevima rijetkih bolesti) ili iz etičkih razloga.
Pokretljivost pacijenata otvara nekoliko pitanja:
- Tko bi i kada trebao plaćati prekograničnu zdravstvenu skrb?
- Na koji način se pacijenti mogu informirati o mjestima gdje je dostupno najbolje liječenje?
- Trebaju li pacijenti pribaviti odobrenje sustava zdravstvene skrbi matične zemlje prije liječenja u inozemstvu?
- Što se događa kad pacijenti trebaju transplantaciju organa? Tko dobiva prvenstvo na listama čekanja?
- Tko plaća troškove putovanja pacijenta i pratnje, troškove daljnjeg liječenja i potrebnih lijekova?
Europska komisija nedavno je predložila smjernice za prekograničnu zdravstvenu skrb kojom se pokušavaju urediti neka od tih pitanja. Smjernice se odnose na pružanje podrške prekogranične zdravstvene skrbi, osobito u slučaju rijetkih bolesti i liječenja za koja nema drugog izbora, a i na jačanje telemedicine putem mreža stručnih centara i usklađenih alata elektronskog zdravstva. Donošenje jedinstvenog zakona koji vrijedi za sve pacijente u svim medicinskim slučajevima u svim državama članicama EU složeno je i teško. Postavlja se pitanje – kako će Europa uspjeti osigurati jednaku dostupnost i kvalitetu liječenja svim svojim građanima?

Created 22 January 2010

Last edited 29 August 2018

Topics Health

Policy positions

Policy position 1

Prekogranična zdravstvena skrb dostupna je svim pacijentima bez potrebe za odobrenjem. Država nadoknađuje troškove liječenja, putne troškove i troškove pratnje izravno i unaprijed. Nema ulaganja u elektronsko zdravstvo.

Policy position 2

Prekogranična zdravstvena skrb dostupna je svim pacijentima, ali je potrebno odobrenje od države. Država nadoknađuje trošak liječenja i putne troškove samo za pacijenta. Nema ulaganja u elektronsko zdravstvo.

Policy position 3

3) Prekogranična zdravstvena skrb moguća je za pacijente jedino ako nije dostupno liječenje u njihovoj državi prebivališta. Nadoknađuju se samo izravni troškovi liječenja. Nije potrebno prethodno odobrenje. Država dio sredstava ulaže u inicijative elektronskog zdravstva.

Policy position 4

4) Prekogranična zdravstvena skrb svedena je na najmanju moguću mjeru. Za posebne slučajeve potrebno je odobrenje države, a naknadno se nadoknađuju samo izravni troškovi liječenja, i to naknadno. Ako liječenje nije odobreno (iz etičkih razloga) u matičnoj državi, troškovi liječenja u inozemstvu ne nadoknađuju se. Država smatra elektronsko zdravstvo ključnim prioritetom radi smanjivanja prekogranične zdravstvene skrbi na najmanju moguću mjeru.

Story cards

Moje je ime Joao i Portugalac sam. Prije nekoliko godina otišao sam liječniku na pregled i saznao da hitno moram obaviti specijalistički pregled koji je bio dostupan jedino u Švedskoj. Morao sam žurno putovati i nisam čekao odobrenje od države. S nalazima sam primio i račun zdravstvene ustanove. Od svog sustava zdravstvene skrbi tražio sam nadoknadu troškova, no zahtjev je odbijen jer moj pregled nije bio službeno uveden i nisam imao rješenje o nadoknadi troškova. Ne samo da sam morao podmiriti troškove puta na liječenje, već sam iz vlastitog džepa morao platiti i pregled.

Joao Gomes

Zovem se Maria. Živim u Grčkoj i imam 78 godina. Godine 2004. bila sam paralizirana uslijed moždanog udara. Dvije godine morala sam odlaziti na više pregleda u bolnice, što je bilo vrlo teško i meni i mojoj djeci, osobito stoga što živim u malom selu. Od 2006. godine ponuđena mi je zdravstvena usluga u kući koju vodi tim stručnjaka putem virtualnih posjeta. To je donijelo značajna poboljšanja u kvaliteti mog života, upola manje odlazaka u bolnicu, a i velika je pomoć u financijskom smislu. Doduše, taj sustav postoji samo u mojoj regiji i u eksperimentalnoj je fazi. Koliko još drugi ljudi poput mene trebaju čekati takvo liječenje?

Maria Papanikolaou

Ime mi je Ovidio. Rumunj sam i imam 20 godina. Nedavno mi je dijagnosticiran karcinom i liječnik je rekao da se moram podvrgnuti transplantaciji koštane srži. U mojoj je zemlji bilo vrlo teško pronaći odgovarajućeg donatora, no moj je liječnik pronašao transplantat u Francuskoj za 5 000 eura. Ovdašnji sustav zdravstvene skrbi odobrio je moj odlazak u Francusku, ali prema zakonu trošak trebam unaprijed platiti sam. Čak i kad bih imao novac, državna nadoknada iznosila bi najviše koliko bi bilo plaćeno da sam liječenje obavio u svojoj državi. To nije primjerena nadoknada troškova jer je u Rumunjskoj to liječenje znatno jeftinije nego u Francuskoj.

Ovidio

Ja sam Elain. Britanka sam i imam 46 godina. Obavila sam brojne neuspješne pokušaje umjetne oplodnje po IVF metodi i na to dosad potrošila više od 30 000 funti. Sada podnosim zahtjev za liječenje na klinikama u Bugarskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj, gdje ne postoji zakonska dobna granica za umjetnu oplodnju po IVF metodi. U Engleskoj mi je nemoguće zatrudnjeti jer se žene starije od 40 godina ne smiju podvrgavati IVF-u. Mnogi moji rođaci uzrujani su što još uvijek želim dijete. Većina ih ima djecu i nemaju pojma kako se osjećam. Suprug i ja smo vrlo zdravi i imamo pravo imati dijete, što ćemo ubrzo pokušati i ostvariti.

Elain McGlade

Našem sinu Ulrichu dijagnosticiran je NBIA, vrlo rijedak nasljedni neurološki poremećaj kretanja. U Njemačkoj postoji mreža pacijenata oboljelih od NBIA, ali nema europske mreže oboljelih od NBIA. Ponekad nam se obraćaju pacijenti izvan Njemačke u očajničkoj potraži za dodatnim informacijama o bolesti, liječenju ili liječnicima, ali im ne možemo puno pomoći. Voljeli bismo da postoji konstruktivniji način koji bi nam omogućio komunikaciju s ljudima u ostalim državama, suradnju i međusobno pomaganje razmjenom korisnih kontakata i medicinskih podataka....

Achim Heckl

Moje je ime Sheena i Dankinja sam. Transplantacija jetre potrebna mi je već godinu dana i pokušavam zakazati termin kod kirurga, ali ću do operacije morati čekati još nekoliko mjeseci. Bolnica u blizini moje kuće prima velik broj pacijenata iz susjednog grada s druge strane granice. Te su osobe na istoj listi kao i ja, što otežava čekanje. Mislim da to nije pravedno. Plaćam poreze u ovoj državi i očekujem da ću u liječenju imati prvenstvo u odnosu na pacijente iz inozemstva. Koliko ću još dugo čekati liječenje?

Sheena Laursen

Zovem se Sara. Živim u Italiji i imam četverogodišnju kći s rijetkim poremećajem imunodeficijencije. Liječnik nam je nedavno rekao da u Njemačkoj postoji nov način liječenja. Sustav zdravstvene skrbi nadoknadit će troškove liječenja, ali odlazak u inozemstvo značio bi putovanje i višemjesečni ostanak s njom. Morat ćemo, k tome, podmiriti i dodatne troškove prijevoda dokumentacije, tumača itd. Trebat će nam nekoliko operacija i lijekova. Nadoknadu za to nećemo moći tražiti. To nas dovodi u vrlo tešku ekonomsku situaciju, no što može biti važnije od života vlastitog djeteta?

Sara Antonioni

Zovem se Carlos i radim u državnoj upravi u Valenciji. Realizirali smo vrlo značajan projekt prekogranične zdravstvene skrbi u našoj regiji. Trenutačno više od 500 000 Britanaca – od kojih je većina starija od 50 godina – i drugih europskih građana koji trenutno žive na području Valencije predstavlja ogroman teret za zdravstveni sustav naše države. Pružanje usluga jednom milijunu novih stanovnika godišnje nas stoji dodatnih milijardu eura. To je golem teret na našim leđima i tako ne možemo nastaviti. Shvaćam da naša zajednica ima koristi od tih ljudi, ali teret koji podnosi zdravstveni sustav još uvijek nam je vrlo težak.

Carlos Soares

INFO CARDSISSUE CARDS

Važnost telemedicine

Pomoću telemedicine pacijent može dobiti usluge zdravstvene skrbi iz inozemstva, a da ni pacijent ni liječnik ne napuštaju svoju državu (npr. dijagnoza fizičkih nedostataka koji postoje u trenutku rođenja moguća je razmjenom fotografija i simptoma između liječnika u različitim državama).

Tko je odgovoran za pogreške u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi?

Premda je svrha zdravstvene skrbi korist pacijenata, katkad pacijenti trpe štetu uzrokovanu pogreškama. Tko je odgovoran u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi? Tko isplaćuje naknade štete pacijentima? Čiji će se propisi o odgovornosti za pogreške primjeniti?

Etička pitanja u različitim državama

Ako žena može potražiti terapiju za neplodnost samo izvan svoje države (zbog različitih dobnih ograničenja), tko odlučuje ima li pravo na nadoknadu troškova? Čija se etička pravila primjenjuju?

Nedostatak transparentna pravnog okvira

Zbog različitosti propisa u različitim državama pacijenti se pri traženju prekogranične zdravstvene skrbi susreću s problemima. Primjerice, pravni status liječenja matičnim stanicama razlikuje se diljem Europe.

Potrebno prethodno odobrenje

Postupak ishođenja prethodnog odobrenja u slučaju potrebe za prekograničnom zdravstvenom skrbi često je složen, dugotrajan i proizvoljan, osobito u slučajevima rijetkih bolesti koje mnogi zdravstveni djelatnici i službena tijela ne poznaju te su stoga marginalizirane u sustavima zdravstvene skrbi.

Troškovi vezani uz putovanje

Pacijenti s rijetkim bolestima često nisu dovoljno samostalni da mogu putovati bez pratnje. Pored troška zdravstvene skrbi, ukupnim troškovima treba dodati i putne troškove za dvije osobe i gubitak prihoda tijekom izbivanja.

Posebna pravila za rijetke bolesti

Bez obzira na pravila o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, pacijentima s rijetkim bolestima moraju se nadoknaditi troškovi liječenja u inozemstvu, čak i ako to u njihovoj matičnoj zemlji nije predviđeno bez prethodnog odobrenja.

Uloga stručnih centara

U klasičnim sustavima zdravstvene skrbi osmišljenima za uobičajene bolesti pacijenti s rijetkim bolestima često su marginalizirani. Putem stručnih centara moguće je preustrojiti sustav koji upravlja čestim bolestima.

Rijetke bolesti i prethodno odobrenje

Kako se pacijentima s rijetkim bolestima mogu nadoknaditi troškovi na razini matične države ako sustav u toj državi ne uključuje ili ne uzima u obzir tu bolest i njeno liječenje?

Izvor informacija

Tko je odgovoran za pružanje informacija o liječenju građanima koji razmatraju mogućnost traženja zdravstvene skrbi u drugoj državi? Europska unija? Države članice? Zdravstveni djelatnici?

Jednakost u uslugama

Nije li diskriminacija ako se pacijenti koji dolaze iz druge države EU ne liječe jednako kao i državljane države u kojoj se neka bolest liječi?

Prioritet na listama?

U trenutačnom sustavu pacijenti iz drugih država članica stavljaju se na liste čekanja za liječenje na istoj osnovi. Je li pravedno da domaći pacijenti moraju čekati u redu s pacijentima iz inozemstva?

Pacijentima pogoduje blizina

Putovanje na liječenje pacijenti često doživljaju neugodnim (anketa u Finskoj pokazala je da 90% starijih pacijenata odbija uputnice čak i unutar Finske, premda bi to značilo kraće čekanje).

Odgovornosti države članice

Pružatelji zdravstvene skrbi danas nisu obvezni primiti pacijente iz inozemstva na planirano liječenje ako bi to ugrozilo njihove kapacitete liječenja (nedostatak lijekova itd.) ili medicinsku stručnost u vlastitoj zemlji

Pacijent treba platiti unaprijed

Trenutačno važeća europska direktiva predstavlja okvir za bogatije i dobro informirane građane Europe jer se sve temelji na plaćanju unaprijed i naknadnoj nadoknadi troškova.

Pokretljivost pacijenata trebala bi slijediti pokretljivost kartona

Pokretljivost pacijenata diljem Europe znači pokretljivost njihovih zdravstvenih kartona i sustav nadzora nad liječenjem i naknadnim praćenjem pacijenata.

Otvoreni tržišni sustav o zdravstvenoj skrbi – prepreke

Potpuno otvorenom sustavu na tržištu zdravstvene skrbi opiru se neke države članice s vrlo razvijenim i skupim sustavom zdravstvene skrbi jer se boje da bi to moglo prouzročiti snižavanje standarda.

Pravo na kvalitetnu skrb

Nije riječ samo o pravu na skrb, nego i o pravu na kvalitetnu skrb. Kako se standardi skrbi mogu postaviti, redovito pratiti i ocjenjivati? Čija je to zadaća?

Prekogranična zdravstvena skrb kao nužnost kod rijetkih bolesti

Budući da postoji više od 6 000 rijetkih bolesti, svaka od država članica EU ne može razvijati skrb za svaki poremećaj. Pacijentima s rijetkim bolestima pristup specijalističkim medicinskim uslugama uz nadoknadu troškova ondje gdje se one pružaju besplatno mogao bi biti potrebniji nego drugim građanima Europske unije.

Traženje lijekova za rijetke bolesti u inozemstvu

Unatoč centraliziranom postupku odobrenja lijekova za rijetke bolesti, nadoknada troškova i dostupnost razlikuju se unutar Europske unije. Kako osigurati nadoknadu troškova kada ljudi traže liječenje u inozemstvu koje nije pokriveno u njihovoj državi?

Argumentacija u prilog prethodnom odobrenju

Prethodno odobrenje liječenja i liste čekanja mogu se primijeniti kao instrumenti planiranja proračuna zdravstvene skrbi kako bi se postiglo usmjerivanje i učinkovita kontrola kretanja pacijenata.

Razlike u sustavima zdravstvene skrbi u Europi

Jedan je od načina ograničavanja potrošnje na prekograničnu zdravstvenu skrb ograničenje nadoknade troškova samo na izvanbolničku skrb. Različiti zdravstveni sustavi diljem EU različito definiraju bolničku i izvanbolničku skrb, uslijed čega standardni postupci nadoknađivanja postaju složeniji.

Čekanje odobrenja

Postupci ishođenja odobrenja od sustava zdravstvene skrbi za prekograničnu zdravstvenu skrb često su dugotrajni. Posljedice za pacijente obuhvaćaju povećani psihološki pritisak, kao i negativne medicinske posljedice, čak i rizik od smrti.

Pravo na liječenje u inozemstvu – etička pitanja

Bi li liječenje koje je u državi prebivališta pacijentu ograničeno iz etičkih razloga (kao što je genetičko ispitivanje) takvim građanima trebalo biti jednako ograničeno i u ostalim državama članicama?

Treba li nam direktiva o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi?

Trenutačno postoje brojni bilateralni sporazumi o prekograničnoj zdravstvenoj suradnji. Nametanje iste strukture za svu+ prekograničnu zdravstvenu skrb putem direktive može ograničiti prekogranične aktivnosti koje su trenutačno pacijentima vrlo korisne...

Je li elektronsko zdravstvo široko rasprostranjeno u Europi?

Elektronsko zdravstvo još uvijek nije široko priznato u cijelom sektoru zdravstvene skrbi kao značajan dio temeljnih zdravstvenih politika, strategija i usluga.

Pravo na zdravstvenu skrb

Prava na zdravstvenu skrb priznata su u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Prema Sudu Europske Unije, slobodno kretanje odnosi se na zdravstvene usluge, bez obzira na organizaciju i financiranje na nacionalnoj razini.

Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja

Daje pravo osobi kojoj je potrebno liječenje tijekom boravka u drugoj državi članici na iste usluge za koje je zdravstveno osiguran u matičnoj državi. Troškovi liječenja bolesti ili ozljede prije puta ili troškovi privatne zdravstvene skrbi nisu pokriveni.

Što je prekogranično pružanje zdravstvenih usluga?

To je pružanje zdravstvenih usluga pacijentu iz jedne države članice u drugoj državi članici. Takve usluge mogu uključivati izravne usluge, npr. osobne konzultacije, ili usluge na daljinu, npr. telemedicinu.

Što je pokretljivost pacijenata?

Pacijent koji radi liječničke skrbi (dijagnoze, liječenja itd.) odlazi davatelju usluga zdravstvene skrbi u drugu državu članicu izvan one u kojoj ima prebivalište.

Što je pravobranitelj Europske Unije?

Pravobranitelj/pravobraniteljica prima pritužbe bilo kojeg građanina ili pravne osobe iz EU u vezi s neprimjerenim obavljanjem aktivnosti u ustanovama ili službenim tijelima Unije. Njemu ili njoj građani mogu uputiti pritužbe vezane uz zdravstvenu skrb (npr. pristup prekograničnoj skrbi).

Poštovanje unutarnjeg tržišta

Premda su za zdravstvene usluge ponajprije odgovorne države članice, one moraju poštivati odredbe prava Unije, osobito u vezi s unutarnjim tržištem koje omogućuje slobodno kretanje roba, usluga, osoba i kapitala unutar EU.

Putovanje u inozemstvo radi liječenja

U svibnju 2007. rezultati ankete Eurobarometra pokazali su da 54% europskih građana želi putovati u drugu državu EU radi liječenja.

Pogranična područja

U pograničnim područjima građanima najbliža bolnica obično se nalazi u susjednoj državi članici. Jedna trećina stanovništva EU živi u pograničnim područjima.

Što se nadoknađuje u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi?

Nadoknada u matičnoj državi pacijenata obično je niža od troška liječenja u inozemstvu. Razliku plaća pacijent.

Nedostatak informacija

Eurobarometrova anketa pokazala je da 30% građana EU uopće nije upoznato s mogućnošću dobivanja zdravstvene skrbi izvan vlastite zemlje.

Zašto Europljani traže liječenje u inozemstvu? (Eurobarometar)

Za 91% ispitanika razlog je nemogućnost liječenja u vlastitoj zemlji, a za 78% razlog je bolja kvaliteta liječenja u inozemstvu. 69% posto ispitanika putovalo bi na liječenje ako bi liječio ugledan specijalist, 64% da bi skratilo čekanje na liječenje, a 48% radi jeftinijeg liječenja.

Priznavanje liječenja

Prema važećim zakonima Europske unije, ako država članica svojim građanima ne priznaje pravo na liječenje, u slučaju liječenja u inozemstvu pacijenti ne mogu dobiti nadoknadu troškova.

Pacijenti s rijetkim bolestima i prekogranična zdravstvena skrb

Prema anketi koju je provela Europska organizacija za rijetke bolesti na uzorku od 6 000 pacijenata, 1,8% njih potražilo je zdravstvenu skrb preko granice. Ako je taj uzorak reprezentativan za procijenjenih 30 milijuna pacijenata s rijetkim bolestima u Europi, potreba za prekograničnom zdravstvenom skrbi je vrlo velika.

Prekogranična zdravstvena skrb: Nacrt Smjernica Europske unije

- Pacijenti trebaju dobiti nadoknadu za troškove na koje imaju pravo u matičnoj državi
- Plaćanje unaprijed
- Nadoknada u iznosu koji bi im bio nadoknađen da su primali terapiju u matičnoj državi
- plaćaju dodatne troškove
- nema financijske prednosti

Koja je uloga stručnih centara za rijetke bolesti?

Poboljšavaju pristup kvalitetnoj skrbi okupljanjem stručnjaka za kontrolu i liječenje neke rijetke bolesti ili skupine rijetkih bolesti. Budući da ne mogu postojati i ne postoje za svaku rijetku bolest u svakoj zemlji, pacijenti moraju putovati u prekogranične centre.

Dostupnost transplantacije organa u Europi

Pedeset i šest tisuća pacijenata u Europskoj uniji trenutno čeka donatora organa. Čekajući transplantaciju svakoga dana umire dvanaest osoba. Stope donacije organa kreću se u rasponu od 34,6 donatora na milijun stanovnika u Španjolskoj do 6 u Grčkoj i 0,5 u Rumunjskoj.

Troškovi prekogranične zdravstvene skrbi u EU

Prekogranična pokretljivost iznosi 1% (10 milijardi eura) od ukupne potrošnje na javno zdravstvo u EU-27 (1000 milijardi eura).

Lijekovi u Europi

U Europi ne postoji zajednički sustav opskrbe lijekovima i nadoknada troškova lijekova. Dostupnost lijekova u Europi razlikuje se, a u nekim državama dolazi do nestašica. To osobito vrijedi za tzv. lijekove siročad, kojima se liječe rijetke bolesti.

Nepostojanje europskih standarda kvalitete

Za brojne aspekte zdravstvene skrbi ne postoje minimalni europski standardi, a razlike u načinu na koji nacionalni zdravstveni sustavi osiguravaju kvalitetu su velike. Pružanje zdravstvene skrbi u nacionalnoj je nadležnosti.

Jezične barijere

Trošak potrebnih prijevoda za liječenje u inozemstvu i priznavanje liječničkih recepata nije dovoljno definiran postojećim zakonodavstvom Europske unije.

Razlike u cijenama zdravstvenih usluga

Kao i kvaliteta, cijena zdravstvenih usluga može se znatno razlikovati od jedne do druge države članice.

Razlike u definicijama medicinske i socijalne skrbi

Države članice imaju različite definicije medicinske, psihološke, sestrinske i socijalne skrbi, pa čak i "nužnog liječenja".

Što je elektronsko zdravstvo?

Svaka praksa zdravstvene skrbi podržana elektroničkim postupanjem i komunikacijom, uključujući informacijske mreže, elektronske zdravstvene kartone, usluge telemedicine, portale i ostale alate utemeljene na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, koja pridonosi prevenciji, dijagnostici, liječenju i praćenju bolesti.

Traženje terapije za neplodnost u inozemstvu

Svake godine obavlja se 20 000 do 25 000 prekograničnih tretmana neplodnosti. Trenutačno postoje tisuće žena koje u inozemstvu traže pomoć pri začeću.

Europske mreže stručnih centara (ERN)

Riječ je o fizičkom ili virtualnom umrežavanju znanja i stručnosti u nacionalnim stručnim centrima u Europi. Njihov je cilj unaprjeđenje kvalitete skrbi za rijetku bolest ili skupinu rijetkih bolesti i upravljanja tom skrbi.