Matične stanice

Discover PlayDecide. Download games, prepare, play. GET STARTED

Play the game

Download, prepare, discuss & collect results.

Uvod

Matične stanice glavne su stanice ljudskog tijela koje čine sljedeće: jednostavno reproduciraju same sebe ili stvaraju druge vrste specijaliziranih stanica. Embrij u vrlo ranoj fazi sadrži matične stanice koje se polako specijaliziraju za stvaranje svih stanica u tijelu. Danas je moguće u laboratoriju reprogramirati i stanice odraslih osoba radi vraćanja u stanje nalik embrionalnom, a moguće ih je koristiti za stvaranje svih vrsta specijaliziranih stanica.

Medicinska važnost matičnih stanica

Author / translator

Uvod

Medicinska važnost matičnih stanica
Matične stanice preuzete iz embrija ili stvorene reprogramiranjem stanica odraslih osoba ne bi se ubrizgavale izravno u tijelo odrasle osobe zbog rizika od njihova daljnjeg kopiranja, što bi ih učinilo kancerogenima. U laboratoriju ih je pak u posebnim uvjetima moguće potaknuti da izrastu u praktički bilo koju vrstu stanica u ljudskom tijelu. Time se dobiva izvor stanica za zamjenu onih koje obično nije moguće zamijeniti nakon oštećenja, primjerice stanica srca i živčanih stanica.
Pogledajmo, primjerice, bolesnike s ozljedom kralježnice. Njihov oporavak mogao bi biti olakšan ubrizgavanjem živčanih stanica u kralježnicu. Živčane stanice mogle bi također usporiti ili čak zaustaviti Parkinsonovu bolest. Stanice gušterače mogle bi omogućiti kontroliranje dijabetesa i slično. Potencijal takvih stanica očito je velik, no u ovoj ranoj fazi istraživanja teško je reći koliko će se uistinu upotrebljivih terapija razviti. Izdvajanje matičnih stanica iz embrija vrlo je kontroverzno, a tehnike za reprogramiranje stanica još su poprilično nove. Još nije poznato hoće li reprogramirane stanice moći izvršiti sve funkcije kao i stanice dobivene iz embrija.

Created 8 June 2010

Last edited 29 August 2018

Topics Ethics, Health, Science

Original English

Policy positions

Policy position 1

Istraživanje matičnih stanica mora se provoditi isključivo na stanicama odraslih osoba ili matičnim krvnim stanicama iz pupkovine.

Policy position 2

Osim matičnih stanica odraslih ili krvnih stanica pupkovine, moguće je istraživati i matične stanice dobivene iz embrija mlađih od 14 dana koji su "višak", a inače bi bili uništeni.

Policy position 3

Osim kako je navedeno u 2. točki, istraživanje matičnih stanica moguće je provoditi na embrijima koji su stvoreni putem umjetne oplodnje posebno za istraživanje.

Policy position 4

Osim kako je navedeno u 3. točki, embrije je moguće klonirati za istraživanje matičnih stanica.

Story cards

Anna Fitzgerald yra mokslininkė, dirbanti su dirbtinėmis daugiapotencinėmis kamieninėmis ląstelėmis. Ji į ląstelių perprogramavimą žiūri optimistiškai ir mano, kad kamieninių ląstelių terapija bus labai svarbi, gydant daugelio sunkių ligų priežastis. Vis dėlto, ji žino, kad tokia terapija bus taikoma dar negreitai, ir mano, kad nederėtų skubėti su klinikiniais bandymais. Jai kelia nerimą tas faktas, kad reiks daug lėšų norint, jog ši terapija būtų prieinama daugeliui žmonių ir būtų finansiškai efektyvi. Ji nori, kad jos tyrimai būtų naudingi visiems, o ne tik mažai grupei turtingų pacientų, galinčių įpirkti specialistų gydymą.

Anna Fitzgerald

Liza Hopeful yra ištekėjusi 5 metus. Ji labai nori susilaukti vaikų, bet jai vis nepavyksta pastoti. Taigi ji su vyru pradėjo dirbtinio apvaisinimo procedūrą. Pirmasis procedūros etapas nepavyko, tačiau jiems dar liko 6 užšaldyti embrionai. Visi jie turi vardus. Vienoje formoje buvo klausiama, ar jie yra pasirengę paaukoti kelis dirbtinio apvaisinimo procedūroje naudojamus embrionus kamieninių ląstelių tyrimams. Mintis, kad su embrionais bus eksperimentuojama, kelia Lizai siaubą. Tačiau jei ji susilauktų kūdikio, ji svarsto apie galimybę išsaugoti virkštelės kraujo, nors virkštelės kraujo kamieninės ląstelės dar negreitai bus naudojamos gydymo tikslais.

Liza Hopeful

Tėvas O’Reilly yra katalikų kunigas. Jis mato pasaulyje ir savo šalyje daug kenčiančių žmonių ir jaučia jiems užuojautą. Bet jis mano, kaip teigiama ir Katalikų bažnyčios mokyme, kad žmogaus embriono gyvybė yra šventa nuo apvaisinimo momento. Vadinasi, negalima pripažinti jokių tyrimų su embrionais. Bandymai turėtų būti atliekami tik su kamieninėmis ląstelėmis iš virkštelės kraujo arba su iPS ląstelėmis. Jis mano, kad mokslininkai nesidomi su žmogaus dvasinėmis savybėmis susijusiomis nuostatomis, todėl jiems turėtų vadovauti tie, kurie šias nuostatas supranta.

Tėvas O’Reilly

Áron Sárallyai 23-godišnji je student.
Rođen je s nasljednom primarnom imunodeficijencijom, što je tijekom njegova života uzrokovalo mnoge bolesti. Tijekom posljednjih godina zdravlje mu se pogoršavalo te je naposljetku njegovo stanje postalo ozbiljno. Jedino liječenje koje je pomoglo jest terapija matičnim stanicama. Primio je matične stanice odraslog donatora iz inozemstva kojemu je vrlo zahvalan. Proces je za oboje bio bezbolan. Liječenjem je njegov imunološki sustav izjednačen s donatorovim. Dobio je priliku da bude zdrav. Aron podržava terapiju matičnim stanicama, ali samo s odraslim dobrovoljcima, jer može izliječiti ozbiljne bolesti. No on poziva na oprez jer to nije čudotvorno rješenje, ali može pomoći ljudima ako se pažljivo koristi.

Áron Sárallyai

Sir Grant Cameron vodi jedan od vodećih istraživačkih timova koji radi na istraživanju embrionalnih matičnih stanica. Uznemiren je onime što smatra izravnim emocionalnim apelom onih koji se protive istraživanjima embrija. Iracionalno je pripisivati moralni status humanosti onome što je tek lopta stanica u vrlo ranoj fazi razvoja. U medijskim nastupima poziva na inteligentnu i racionalnu debatu. Kako drugi mogu uskratiti lijek tolikom broju osoba? Smatra da je nemoralno stati na put istraživanju koje bi moglo pronaći lijek za te iscrpljujuće bolesti. Čak i sada kada je moguće stvoriti iPS stanice, on vjeruje da je istraživanje matičnih stanica embrija ključno da bi znanstvenici mogli razumjeti kako matične stanice funkcioniraju.

Sir Grant Cameron

Janice Fortune cijeli je život poduzetnica. Osnovala je tvrtku za stvaranje ljudskih matičnih stanica za istraživanje i eventualnu kliničku praksu. Skrbi o bolesnim osobama i svjesna je etičkih problema, no primarna joj je briga kako voditi isplativu tvrtku ako bi do ispunjenja golemog potencijala matičnih stanica moglo proteći i deset godina. Ako se čini da će embriji dati najbrže rezultate, koristit će ih; ako se čini da najbolje rezultate daju stanice odraslih ili iPS stanice, odlučit će se za njih.

Janice Fortune

Ted Murdoch ima 50 godina i dobru karijeru. Blizak je svojoj obitelji i veseli se konačnom umirovljenju. No dijagnosticirana mu je Parkinsonova bolest i već gubi neke funkcionalne sposobnosti. Ta ga bolest plaši. Umrijet će polagano i obitelji pritom vjerojatno nanijeti mnogo boli. Ne želi postati teret. Čuo je za matične stanice koje su potencijalni lijek i vjeruje da bi mogle spasiti ljude poput njega. Snažno podržava sve vrste istraživanja matičnih stanica, uključujući korištenje embrionalnih matičnih stanica. Znanstvenici koji koriste sve te različite pristupe sigurno moraju zajedno pobijediti bolest.

Ted Murdoch

Amanda je mlada stanična biologinja u vodećem institutu za istraživanje matičnih stanica. Nedavno su državna tijela njenog šefa ovlastila za korištenje kloniranih embrija stvorenih pomoću uzoraka krvi bolesnika s motoričkom bolešću neurona. Matične stanice uzimat će se od bolesnika radi stvaranja zalihe stanica koje pokazuju znakove bolesti. Amanda sumnja u opravdanost stvaranja embrija samo radi istraživanja. Brine se da bi znanstvenici koji rade na svoju ruku mogli pomoću rezultata pokušati klonirati djecu. Projekt je spekulativne prirode, no može dovesti do pravih otkrića u razumijevanju strašne bolesti. Trudi se odrediti svoja stajališta.

Amanda Prentice

Zed je transhumanist. Za njega je regenerativna medicina koja iskorištava matične stanice tek kratkoročni cilj. On predviđa spajanje istraživanja na području reprogramiranja, genetike, matičnih stanica, kibernetike i nanotehnologije, što će proizvesti tehnike za stvaranje trajnih ljudskih genetičkih promjena i još mnogo toga. Time bi se ne samo eliminirale genetičke bolesti, već bi se omogućila i poboljšanja. Mogli bismo povećati svoju inteligenciju, proširiti senzorne kapacitete, povećati izdržljivost i nadvladati starenje. On prezire trenutnu religioznu i etičku kratkovidnost. Trebali bismo shvatiti da je ljudska sudbina u našim rukama. Sva pravila prijete nam uskraćivanjem te sudbine.

Zed Omega

Dr. Sharon Taylor je neurokirurginja koja često ima pacijente koji su paralizirani zbog ozbiljne ozljede kralježnice. U toku je s najnovijim podacima te želi iskušati najnovije tehnologije, no brine se jer se matične stanice često predstavljaju kao čudotvoran lijek. Osjeća pritisak pacijenata i njihovih obitelji za izvođenjem transplantacija matičnih stanica bez obzira na rizik. Međutim, ona zna da takve terapije nisu temeljito testirane i da su klinička istraživanja tek početak. Nije spremna koristiti matične stanice dok sigurna i učinkovita terapija ne postane dostupna, no brine se da će se očajni pacijenti okrenuti beskrupuloznim osobama koje bi ih mogle iskoristiti za zaradu, bez obzira na zdravstvene rizike.

Dr. Sharon Taylor

INFO CARDSISSUE CARDS

Veliki potencijal

Ako je moguće iskoristiti snagu embrionalnih matičnih stanica te ako nas protivnici u tome ne spriječe, možemo potencijalno izliječiti širok raspon trenutno neizlječivih smrtonosnih bolesti.

Život

Kada počinje ljudski život?

Što je embrij?

WhKoji bismo status trebali dodijeliti 14-dnevnom embriju:
• skupina stanica;
• potencijalno ljudsko biće;
• oblik života;
• potpuni ljudski život sa svim pravima koje ima i ljudsko dijete?

Opravdanje za istraživanje

Je li mogućnost budućeg liječenja trenutno neizlječivih bolesti dovoljno opravdanje za dopuštanje istraživanja matičnih stanica pomoću ljudskih embrija?

Etička zamjena

Tijekom istraživanja embrionalnih matičnih stanica uništavaju se embriji mlađi od 14 dana. Neki tvrde da nije prihvatljivo uništiti novi život, pa čak i da bi se spasio život bolesne osobe. Kako pronaći ravnotežu?

Čije moralne vrijednosti?

Koliko su važne moralne vrijednosti prošlosti? Bismo li trebali biti njima vezani ili bismo trebali prilagoditi naše moralne vrijednosti promjenama vremena?

Znanost i ljudske vrijednosti

Žrtvujemo li duboko ukorijenjene ljudske vrijednosti pod pritiskom znanstvenih inovacija? Ili možemo pronaći dobru ravnotežu?

Kakva je upotreba embrija opravdana?

Je li pogrešno stvarati embrije samo za istraživanje matičnih stanica? Što s korištenjem embrija koji su višak od umjetne oplodnje ili odabira embrija, a koji bi inače bili uništeni?

Strojevi za rezervne dijelove?

Ako stvorimo embrije da bismo ih koristili kao izvor matičnih stanica, znači li to da s embrijima postupamo kao s resursima za dobivanje rezervnih dijelova? Ako je tako, je li to u redu ili ne?

Druga pitanja vezana uz trudnoću

Bismo li trebali dopustiti umjetnu oplodnju (IVF ili djecu "iz epruvete") i/ili PGD (odabir embrija radi izbjegavanja ozbiljnih genetičkih bolesti)?

Sklizak teren?

Približava li nas stvaranje i korištenje kloniranih embrija i reprogramiranih stanica stvaranju klonirane ljudske djece?

Korak po korak?

Bismo li sada trebali provoditi istraživanja s kloniranim embrijima? Ili bismo trebali pričekati dok u potpunosti ne istražimo potencijal matičnih stanica uzetih iz embrija koji su nastali kao višak tijekom umjetne oplodnje ili iz tkiva odraslih osoba? Bi li sposobnost reprogramiranja stanica trebala promijeniti naše mišljenje o korištenju embrionalnih matičnih stanica?

Kakva bi moralna ograničenja znanost trebala imati?

Bismo li trebali znanosti nametati moralna ograničenja? Što ako, primjerice, dopustimo samo istraživanja neembrionalnih matičnih stanica? Kako to može utjecati na napredak istraživanja? Utječe li to na vaše moralno stajalište?

Ograničenje istraživanja embrija i pobačaja

Temelje li se ograničenje istraživanja embrija starosti 14 dana i ograničenje pobačaja fetusa starih do 24 tjedna na znanosti ili su to tek proizvoljne pravne granice?

Ograničavanje korištenja znanosti

Predlaže se da UN zabrani kloniranje ljudi. Bi li društvo trebalo ograničiti određene primjene znanosti? Ili će se uvijek provoditi ono što je moguće provesti?

Problemska kartica 16.

Tko treba sudjelovati u razvoju tehnologija za rukovanje matičnim stanicama i terapijama – vlada, privatne tvrtke, fondovi ili zaklade i akademske institucije?

Drugi načini korištenja novca

Je li novac za sva istraživanja matičnih stanica potrebno iznova dodijeliti budžetu za pomoć stranim zemljama radi povećanja osnovne zdravstvene njege u siromašnim zemljama?

Učinci na zemlje u razvoju

Hoće li te tehnologije smanjiti ili povećati globalni jaz između bogatih i siromašnih?

Istraživanje matičnih stanica ne svodi se samo na istraživanje embrija

Matične stanice odraslih već se koriste u liječenjima, primjerice pri presađivanjima koštane srži kod leukemije. Sva istraživanja matičnih stanica mogu olakšati razumijevanje načina funkcioniranja matičnih stanica. Utječe li to na vaš stav o istraživanju embrionalnih matičnih stanica?

Povećanje očekivanja

Dajemo li osobama koje pate od degenerativnih bolesti lažnu nadu u izlječenje?

Istraživanje embrija i kvaliteta života

Koliko je opravdano provođenje kontroverznih istraživanja s embrijima da bi populacija koja stari živjela dulje? Što ako nije moguće znatno poboljšati kvalitetu života u vrlo staroj dobi?

Prihvaćanje izvjesne vlastite smrtnosti

Postoji li krajnja granica za medicinska istraživanja? Postoji li točka u kojoj moramo prihvatiti vlastitu smrtnost i realnost patnje?

Pitanje demokracije

Koliko je zakonodavstvo demokratično glede tih pitanja te koliko bi trebalo biti demokratično?

Uloga društva

Čak i u medicini istraživači ne smiju izmišljati pravila da bi ona odgovarala njihovih ciljevima. Društvo ima pravo reći što bi trebalo ili što ne bi trebalo istraživati. Koliko to daleko smije ići? Koliki bi nadzor nad istraživanjem trebalo imati društvo?

Tko treba platiti?

Istraživanje matičnih stanica ima velik potencijal za liječenje ozbiljnih bolesti. No gdje bismo trebali pronaći sredstva za važna istraživanja? Tko bi trebao platiti skupi proces stvaranja matičnih stanica za svakog bolesnika i specijaliziranih stanica za liječenje bolesti?

Kakvi su nam propisi potrebni?

Inducirane pluripotentne matične stanice (iPS stanice) potencijalno se mogu koristiti za stvaranje mnogo kloniranih beba iz stanica odrasle osobe. Kojim je propisima potrebno regulirati razvoj i primjenu istraživanja iPS stanica? Kakve je zakone moguće donijeti za budući razvoj?

Je li to pitanje politike?

Ako propisi i zakoni strogo reguliraju istraživanje, postoji li opasnost da znanost postane previše političko pitanje? Koliki bi utjecaj trebali imati nespecijalizirani politički lobisti?

Što su matične stanice?

Matične stanice glavne su stanice ljudskog tijela koje stvaraju kopije samih sebe ili stvaraju druge, specijalizirane vrste stanica

Matične stanice embrija i odraslih osoba

U embriju matične se stanice postupno specijaliziraju za stvaranje svih stanica tijela.
Matične stanice postoje u tkivu odraslih osoba radi regeneriranja određenih tjelesnih stanica tijekom života.

Odakle se dobivaju matične stanice?

Ljudske matične stanice izdvojene su iz:
• embrija
• nekih tkiva odraslih osoba (npr. koštane srži)
• krvnih stanica pupkovine iz placente
• plodne vode

Stanje trenutnog istraživanja

Znanstvenici mogu izolirati matične stanice i neograničeno ih dugo čuvati u laboratoriju. Mogu potaknuti promjenu nekih matičnih stanica u specijalizirane stanice, primjerice živčane, kožne ili krvne stanice.

Prednosti matičnih stanica

Matične stanice – ili specijalizirane stanice dobivene iz matičnih stanica – mogu usporiti ili čak zaustaviti neke degenerativne bolesti, popraviti oštećena tkiva ili izliječiti opekline.

Što su degenerativne bolesti?

Degenerativne bolesti mogu utjecati na osobe bilo koje dobi, od djetinjstva do starosti. One obuhvaćaju:
• Parkinsonovu bolest
• dijabetes
• cističnu fibrozu
• multiplu sklerozu
• mišićnu distrofiju
• hepatitis
• osteoporozu

Stanje trenutnog istraživanja

Istraživanja na terenu u ranoj su fazi. Jednog dana matične stanice mogu dovesti do terapija zamjenom stanica, no nije poznato koliko bi takve terapije bile učinkovite.

Uzimanje matičnih stanica iz embrija

Embrionalne matične stanice obično se uzimaju iz embrija stvorenih oplodnjom in vitro. Stanice se uzimaju kada je embrij star otprilike tjedan dana; ima 30-150 nediferenciranih stanica i mjeri 0,14 milimetara. Embrij se potom uništava.

Iz kojih se embrija dobivaju matične stanice?

U umjetnoj oplodnji viškovi embrija nastaju ako se postupkom dobije više embrija nego što par želi implantirati. Trenutno je u Europi pohranjeno stotine tisuća takvih embrija koji će biti uništeni.

Višak embrija

Matične stanice odraslih

Matične stanice moguće je pronaći u tkivima odraslih osoba kao što su koštana srž i mozak. Malo ih je te ih je često teško izdvojiti.

Ograničenja matičnih stanica odraslih

Matične stanice odraslih obično stvaraju tek nekoliko vrsta stanica vezanih uz određeni dio tijela (npr. koštana srž stvara različite vrste krvnih stanica, ali ne i stanice jetre).

iPS stanice

Inducirane pluripotentne matične stanice (iPS stanice) vrlo su slične embrionalnim matičnim stanicama. One se dobivaju reprogramiranjem stanica odraslih te ih je moguće koristiti za rast svih različitih specijaliziranih stanica tijela. Iz iPS stanica i embrionalnih stanica domaćina moguće je uzgojiti cijelog miša.

Matične stanice iz krvnih stanica pupkovine

Matične stanice po rođenju se nalaze u krvnim stanicama pupkovine. Više ih je od matičnih krvnih stanica odraslih, lakše ih je dobiti, a rizik da ih tijelo odbije je manji. No nedavna istraživanja sugeriraju da uzrokuju rak kada ih se koristi za liječenje bolesti.

Pohranjivanje krvi iz pupkovine u banku

Kada bi krvne stanice iz pupkovine u placenti bilo moguće pretvoriti u druge vrste stanica, krv iz pupkovine bilo bi moguće smrznuti pri rođenju i pohraniti u "banku" da bi bila dostupna za terapiju matičnim stanicama kasnije tijekom života. Proteći će još mnogo vremena do razvoja ovakvih terapija, a zbog tehničkih zapreka i troškova one možda neće biti praktične.

14-dnevno ograničenje

Tijekom ljudskog razvoja embrij se implantira u utrobu otprilike 7 dana nakon oplodnje, a tada počinje i prva faza diferencijacije stanica. Prvi znaci razvoja živčanog sustava pojavljuju se nakon 14 dana. To je pravna granica za istraživanja na embrijima

Razlozi za uspostavu 14-dnevnog ograničenja

Prije nego što embrij dosegne 14 dana starosti, što predstavlja granicu za istraživanje, može se podijeliti u blizance. Otprilike polovica embrija ili čak i više biva pobačena prirodnim putem zbog spontano nastalih genetskih abnormalnosti kao što su dodatni kromosomi u DNK.

Različite države, različita pravila

U nekim državama EU nije dopušteno istraživanje embrionalnih matičnih stanica. Neke države dopuštaju istraživanja samo na embrijima koji su nastali kao višak tijekom umjetne oplodnje. Velika Britanija dopušta stvaranje embrija za istraživanja matičnih stanica, uključujući stvaranje kloniranih embrija.

Svrha i postupak kloniranja

U Velikoj Britaniji kloniranje ljudskog djeteta nije legalno (reproduktivno kloniranje), no legalno je klonirati ljudski embrij i dopustiti njegov rast tijekom 14 dana radi stvaranja matičnih stanica (terapeutsko kloniranje). Razlika je u svrsi, a ne u procesu.

Hibridni embriji

Ljudsko-životinjske hibridne embrije moguće je stvoriti uklanjanjem genetskog materijala iz životinjske jajne stanice i njegovom zamjenom ljudskom DNK. Godine 2008. nekim je istraživačima u Velikoj Britaniji dopušteno stvaranje ovakve vrste hibrida za istraživanja.

Sprječavanje odbacivanja kloniranjem

Cilj terapeutskog kloniranja jest sprječavanje odbacivanja matičnih stanica u tijelu bolesnika kao stranog tkiva. Stanice se dobivaju iz kloniranog embrija koji se stvara iz vlastitih stanica bolesnika.

Kako funkcionira terapeutsko kloniranje

Tijekom terapeutskog kloniranja stanice se uzimaju iz tijela bolesnika i spajaju s ljudskom jajnom stanicom iz koje je uklonjen DNK. Time se dobiva klonirani embrij bolesnika.

Pobačaj iz društvenih ili medicinskih razloga

Iz društvenih je razloga granica za pobačaj postavljena na 24 tjedna. Pobačaj iz medicinskih razloga legalan je tijekom cijele trudnoće (38-40 tjedana).

Kloniranje i Ujedinjeni narodi

Tijekom 2004. propala je zabrana kloniranja koju su donijeli Ujedinjeni narodi. Sve države podržavaju zabranu reproduktivnog kloniranja (stvaranja djeteta pomoću tehnika kloniranja), no neke su željele zabraniti istraživanja s kloniranim embrijima, što je u drugim državama dopušteno.

Razvoj fetusa

Fetus razvija moždane strukture do desetog tjedna. Iz društvenih je razloga pobačaj ograničen na 24 tjedna starosti fetusa, kada on počinje reagirati na svjetlo, zvuk i druge senzorne podražaje. Pravna granica za istraživanje embrija iznosi 14 dana.

Sprječavanje odbacivanja reprogramiranjem

Znanstvenici sada mogu manipulirati stanicama dobivenim iz kožnih stanica odraslih da bi ih u laboratoriju vratili u embrionalno stanje. Taj je postupak mnogo jednostavniji i učinkovitiji od kloniranja.

Stav Židova

Prema židovskom zakonu embrij se ne smatra "ljudskim životom" prije nego što prođe 40 dana od oplodnje. Stoga je uzimanje stanica iz embrija moralno neutralno.

Stav Rimokatoličke crkve

- Protiv: ljudski život započinje u jednostaničnoj fazi.
- Za: prema razvojnom pristupu sv. Tome Akvinskog: Bog postupno uvodi ljudsku dušu u embrij: najprije vegetativnu dušu, potom osjetljivu, a potom ljudsku.

Stav protestanata

On obuhvaća širok raspon gledišta od potpunog protivljenja istraživanju embrionalnih matičnih stanica do prihvaćanja terapeutskog kloniranja.

Stav muslimana

Prema muslimanskom zakonu, embrij prima dušu tek u četvrtom mjesecu trudnoće. Dakle, prema većinskom muslimanskom zakonu istraživanje matičnih stanica moralno je neutralno